MuseumPrirodoslovni muzej

PRIRODOSLOVNI MUZEJ U SPLITU

Početkom 20. stoljeća, nekoliko vrijednih prirodoslovnih zbirki, sakupljenih radom pojedinaca, darovano je gradu Splitu, što je potaknulo prof. Umberta Giromettu da 1923. godine, pokrene pitanje osnivanja Prirodoslovnog muzeja u Splitu. Odlukom tadašnjeg Općinskog vijeća Splita, Prirodoslovni muzej osnovan je 10. ožujka 1924. godine kao Gradski prirodoslovni muzej, a prvim kustosom muzeja imenovan je upravo prof. Girometta koji njime upravalja sve do smrti 1939. godine.

Po osnivanju, Muzej je bio smješten u tadašnju zgradu Općinskog doma, međutim kako je prostor poradi velike količine muzejskih predmeta postao pretijesan, za potrebe muzeja preuređena je zgrada bivšeg restorana na I. Vrhu Marjana, gdje je Muzej krajem 1925. godine preseljen. U novouređenoj zgradi, Muzej je otvoren 5. travnja 1926. godine zajedno sa Zoološkim vrtom, kao malim ornitološkim parkom i najznačajnijim primjercima domaćih i egzotičnih životinja.

U zgradi na Marjanu, Prirodoslovni muzej je radio do 1991. godine kada je zatvoren za javnost zbog ruševnog stanja samog objekta. Nekoliko godina nakon zatvaranja muzejske zgrade uslijedila su tri preseljenja. Prvo preseljenje Muzeja, Tvrđava Gripe, uslijedilo je 1997. godine, da bi već nakon nepunu godinu dana poslije bio ponovno preseljen u privremene prostore u ulici Marina Getaldića. Zbog ograničenog i otežanog rada Muzeja te ugrožavanja muzejske građe, tijekom 2000. godine pokrenuto je nekoliko akcija kako bi se Muzeju osigurao odgovarajući smještaj. Rezultat je Rješenje Gradskog poglavarstva Splita kojim su Muzeju dodijeljeni novi prostori (Poljana kneza Trpimira 3) ukupne površine 1.156 m2 u kojima je Muzej počeo s radom u siječnju 2002. godine.

Tijekom rada muzeja u staroj zgradi na Marjanu postavljena su tri stalna postava :

Prvi stalni postav postavio je U. Girometta, a trajao je do početka II svjetskog rata. Za vrijeme talijanske okupacije, rad muzeja je zapostavljen, a dolaskom njemačkih okupatora, muzejska zgrada je pretvorena u privremenu vojničku nastambu. Zalaganjem osoblja muzeja, svi muzejski predmeti preneseni su u nekadašnju biskupsku palaču i tako spašeni od uništenja. Za vrijeme boravka okupatora u zgradi na Marjanu, uništene su prostorije, inventar muzeja, električne instalacije, postrojenja u akvariju, a u zoološkom vrtu skoro svi kavezi su bili prazni. U to vrijeme muzejom je upravljao dr. Otmar Karlovac.

Nakon završetka rata, zgrada je uređena, a muzejski predmeti vraćeni su natrag u muzej, te se počeo uređivati drugi postav. U to vrijeme muzejom upravlja naš poznati entomolog Petar Novak.

Godine 1955. upravljanje muzejom preuzima dr. Antun Cvitanić koji je postavio treći i ujedno posljednji stalni postav muzeja u zgradi na Marjanu, a trajao je sve do zatvaranja zgrade 1991. godine. U to vrijeme Muzej je raspolagao s izložbenom prostorijom od 180 m2, depoom od 100 m2, radnim prostorijama od 55 m2, preparatorskom radionicom od 20 m2 i bibliotekom od 25 m2, a posjedovao je oko 107.000 muzejskih predmeta.

Više od desetljeća nakon zatvaranja muzejske zgrade na Marjanu, u postojećoj zgradi postavljena je Malakološka zbirka obitelji Bakotić kao stalni muzejski postav. Danas Muzej sadrži oko 155.000 muzejskih predmeta raspoređenih u 54 geološko-mineraloške, paleontološke, zoološke i botaničke zbirke, a prvi primjerci potječu iz 20-ih godina 19. stoljeća. Muzej posjeduje i znatnu fotodokumentaciju, te muzejsku knjižnicu s oko 8.500 knjižnih jedinica.

Iako Muzej radi u neadekvatnim uvjetima svojom aktivnošću daje veliki doprinos razvoju prirodnih znanosti u Dalmaciji. Popularizacija muzejske građe i prirodoslovlja prezentira se javnosti putem tematskih izložbi, znanstvenih i stručnih radova, znanstveno-stručnih skupova,  objavama u tiskanim i elektroničkim medijima te sudjelovanjem u televizijskim i radijskim emisijama.

We have new collections and audio guides available. Check it out.